Voće

Postoji stereotip da je nemoguće ili vrlo teško uzgojiti drvo iz sjemena: sadnice se neće pojaviti, a ako se pojave, berba će im trebati deset godina. To vrijedi za neke usjeve, ali ne i za breskvu. Lijepo raste iz sjemena, množi se samosjetvom i počinje rađati već 3-4 godine.

Trešnju je čovjek uzgajao od pamtivijeka. Prema povjesničarima, ovo se drvo uzgajalo još u 5. stoljeću prije Krista - od aromatičnih plodova trešnje koristilo se za izradu sirupa. Tijekom nekoliko stoljeća čovječanstvo je steklo bogato iskustvo u uzgoju biljaka i postiglo izgled sorti koje oduševljavaju stabilnim prinosima i korisnim svojstvima. Jedan od primjera je Lyubskaya trešnja.

Postoje mnoge sorte trešanja: tamne do crne i jarko crvene, male slatko-kisele sočne, aromatične i trpke. Razlike su utjecale i na oblik bobica: sferne, spljoštene, u obliku srca. Potonji su posebni, poput trešnje Turgenevka, čije bobice nalikuju srcu. Sortu su orjolski uzgajivači imenovali ili u čast djevojčica Turgenjeva, ili u spomen na veliku ljubav Turgenjeva ili u čast najvećeg pisca koji je rođen na oreolskoj zemlji.

Trešnja je jedna od omiljenih voćnih i bobičastih kultura ljetnih stanovnika. U proljeće, tijekom kratkog razdoblja cvatnje, pruža nam divan prizor. Njegovi plodovi se naširoko koriste u kuhanju. Ali hibridi trešnje i trešnje superiorniji su od svojih roditelja. Posljednjih godina sorta vojvoda (trešnja) Malyshka postala je popularna među vrtlarima. To je brzorastuće srednje veliko bobičasto drvo s malo raširenim granama, lako uzgojno.

Čovjek i priroda uvijek su međusobno komunicirali: sve što je priroda obdarila čovjeku, neprestano je nastojao umnožiti i poboljšati. Vrtlarstvo je jedno od najplodnijih područja za razvoj, jer su uzgajivači suočeni sa zadatkom ne samo da poboljšaju odavno poznate voćke, već je mnogo uzbudljivije stvoriti apsolutno novu vrstu, kombinirajući u njoj karakteristike dugogodišnjih etablirane sorte. Jedan od uzgajanih hibrida bila je čudotvorna trešnja.